Hrabri dečak se borio za svoj život više od godinu dana.
Dvogodišnjaci bi trebali da grade tornjeve od kockica, da se pre spavanja maze sa svojim voljenima, ne bi trebalo da ih bockaju iglama dok su privezani za bolnički krevet.
No to je bio život dečaka imenom Nolan koji se borio u jednoj velikoj bitci.
Nolan je imao samo dve godine kada je dijagnostifikovan s rakom mekog tkiva. Tada je započeo put odlazaka kod lekara, beskrajnih testiranja, besanih noći, povraćanja od hemoterapije i prekidanja kontakta s drugima kako se Nolan ne bi razbolio.
Hrabri dečak se borio za svoj život više od godinu dana. Nakon što je postao previše bolestan da bi jeo ili pio te nije mogao da prestane da povraća, njegova majka, Rut Skali, je imala osećaj da nešto nije u redu s njenim sinom.
Kada su se našli s onkologom čuli su reči za koje su se molili da nikada ne moraju čuti. Rečeno im je da se rak njihovog četverogodišnjaka proširio te da ima još veće tumore koji pritiskaju njegov dušnik – sve se to dogodilo samo 4 nedelje nakon što je bio na operaciji grudi.
Njegov rak više nije mogao da se leči. Bolest je pobeđivala.
Nakon što se sabrala što je više mogla, Rut je ušla u Nolanovu sobu kako bi mu rekla te vesti. Nije mu ostao mnogo života.
Rut nije imala pojma kako da sinu objasni što se događa, da neće još dugo živeti. Bio je tako mlad, kako će to razumeti?