Čim je video kako počinje da plače od sreće, znao je da je uradio pravu stvar
Neke mudrosti kojima su nas učile bake i deke poput onog čuvenog “ako imaš više od nekoga s kim si, podeli s njim da ima i on”, vremenom su se izgubile u novom vremenu pohlepe i konstantne jurnjave za što većim materijalnim bogatstvom.
Ipak, lepo je videti da postoje ljudi velikog srca, ili možda “običnog” koji žele samo da pomognu i ništa više. A onima koji nemaju, svaka pomoć je dobrodošla.
Kao što je ova žena u drugom stanju sa snimka. Momak je danima hodao Njujorkom gledajući je kod jednog ćoška kako sedi na hladnom betonu u poodmakloj trudnoći.
Nije mu bilo jasno o čemu se radi pošto mu se beskućnica na prvi pogled nije činila kao neko ko je recimo unajmljen, tj. plaćen da prosi, te je rešio da joj ulepša dan. Možda bi i više učinio da može, ali i ovo je bilo sjajno.
Prišao je ženi i zamolio ju je da joj pomogne na jedno prepodne. Ona se prvo postidela, zatim je zaplakala a onda i krenula sa čovekom u šetnju. Odveo ju je u MekDonalds na obrok, a potom u 2-3 jače prodavnice kako bi je obukao za naredne nedelje i pomogao joj da makar malo lakše sačeka porođaj.
Gest kakav se ne viđa često, prošao je na društvenim mrežama fenomenalno.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prisustvovao je danas otvaranju Galerije Beograd u okviru Beograda na vodi, koja će biti najveći tržni centar u regionu.
OBRAĆANJE PREDSEDNIKA VUČIĆA
– Kraj koji je ličio na smećarnik, pretvorili smo u najlepši deo jugoistočne Evrope. Svi su bili protiv, sem nekoliko entuzijasta, među kojima je sadašnji ministar finansija Siniša Mali, kasnije se u projekat uključila i Ana Brnabić. Trpeli smo napade sa svih strana, a sada svi ćute. Napravili smo najlepšu promenadu, napravili smo fascinantne zgrade, bulevare kao da nisu u našoj zemlji. Beograd postaje glavni grad regiona. Ovaj tržni centar ne možete da obiđete, video sam nasmejane, zaposlene ljude, koji vide i osećaju novu energiju. Ovde će da radi 5.000 ljudi, sve što smo radili na Beogradu na vodi, doprinelo je našoj ekonomiji. Izdržali smo sve napade i ružne reči zbog pokušaja da ostvarimo snove. Moramo da sanjamo veliko i da radimo na tim snovima. Hvala svima koji su učestvovali na projektu. Živela Srbija – rekao je predsednik.
Aleksandar Vučić, Foto: Printskrin
– Imaćemo najlepši i najbolji tržni centar u regionu. Video sam malopre u obilasku mnoge brendove koje nisam video u Beču, Muhamed će pregovarati sa Luj Vitonom, ako nam to dovedu u Beograd, biće to veliki uspeh. Ali kad god gradite i radite imate problem. To je zbog straha od promena, druga stvar je u tome da oni političari koji nemaju ideje i snove, umeju samo da kažu nešto protiv nekoga. Govoriti protiv nekoga je lako, ja se trudim da o njima ne govorim, ja se trudim i radim na ostvarenju velikih ciljeva. Ostajem pri svome, da zemlja ide visoko, da narod ide napred – zaključio je predsednik povodom obilaska Galerije Beograd.
MUHAMED ALABAR PREZADOVOLJAN PROJEKTOM
Muhamed Alabar, Foto: Tanjug/Marko Đoković
8.42 – Čestitam na vašoj izuzetnoj viziji i planu, da ovaj projekat uradite do kraja. Ja sma poslovao na mnogo mesta na svetu, zadovoljstvo mi je što sam radio na ovom projektu, zahvaljujem svima koji su učestvovali u njegovoj realizaciji. Hvala vam na poverenju – rekao je Muhamed Alabar.
8.20 – Predsednik Vučić obilazeći otvoren tržni centar najavio ulazak velikih brendova od marta, dok se stabilizuje situacija sa koronom
8.10 – Neposredno pre svečanog otvaranja u tržni centar stigli su Muhamed Alabar, premijerka Ana Brnabić, ministar finansija Siniša Mali, gradonačelnik Beograda, Zoran Radojičić, zamenik gradonačelnika Beograda, Goran Vesić.
Ana Brnabić, Foto: Alo.rs/M.Š.
Otvaranje je planirano u 08.00 časova, a prisustvovaće i predsednik kompanije Eagle Hills Mohamed Alabar.
Galerija Beograd biće najveći šoping mol, zabavna i gastronomska destinacija u regionu.
Reč je o tržnom centru na samoj obali Save sa 300.000 kvadratnih metara ukupne površine, 93.000 kvadrata prostora za izdavanje i 3.600 parking mesta.
U okviru objekta biće oko 300 lokala i 50 restorana, kao i bioskop sa više od 1.700 mesta. U Galeriji će se osim novih brendova predstaviti i već prisutni brendovi sa svojim premijum izdanjima.
Galerija Beograd predstavlja objedinjeni koncept šopinga, zabave i gastronomije kakav do sada kod nas nije viđen.
Ana Brnabić, Foto: Alo.rs/M.Š.
To će biti jedini evropski tržni centar na obali reke. U ponudi će biti najbolji svetski i domaći brendovi na jednom mestu, desetine kafića i restorana, dva zabavna kompleksa i bioskop sa najnaprednijom IMAX tehnologijom.
Inspirisana duhom i ulicama Beograda, Galerija Beograd je i svojevrsni arhitektonski poduhvat koji ovom delu grada daje potpuno novi sjaj.
Staklo i kamen preovlađuju u eksterijeru i savršen su dodatak obali Save, na koju se pruža impresivan pogled iz restorana i kafića.
Unutrašnjost Galerije Belgrade ne može se uporediti ni sa jednom građevinom tog tipa u ovom delu Evrope.
Ulice i trgovi podeljeni su u celine koje oslikavaju puls grada, a zahvaljujući fasadama i podovima od prirodnih materijala i plafonu od providnih panela, šetnja kroz unutrašnjost posetiocima daje utisak da su napolju.
Idejno rešenje za Galeriju Beograd radio je prestižni arhitektonski studio Callison RTKL iz Los Anđelesa, koji stoji iza projekata kao što su Kolumbija centar u Sijetlu i Fashion Show, najveći šoping mol u Las Vegasu.
Galerija Beograd donosi još jednu inovaciju, program lojalnosti “Moj Beograd”, čiji članovi postaju svi koji preuzmu aplikaciju Galerije Belgrade.
Skeniranjem računa napravljenim prilikom kupovine u tom tržnom centru, članovi sakupljaju bodove koje mogu koristiti za naredne kupovine.
Prvi koji će imati priliku da kupuju na taj način su dobitnici nagradne igre “Šopinguj kao milioner”.
Najsrećniji dobitnik osvojio je dva miliona dinara, drugoplasirani 200.000, a petoro trećeplasiranih po 20.000 dinara. Pored bodova, aplikacija obezbeđuje i brojne popuste i druge pogodnosti.
Otvaranje Galerije Beograd pratiće i sedmodnevni festival, tokom kojeg će svaki dan biti ispunjen sadržajima i raznim aktivnostima.
KUMČE i miljenica mitropolita Amfilohija, malena Una Rajović (8), u suzama je dočekala vest da se vladika upokojio.
Tuga je osvojila podgoričku porodicu Rajović kojima je naslednik trona Svetog Petra Cetinjskog bio smernica u životu.
– Celu noć proveli smo u molitvama za našeg pastira, mitropolita Amfilohija. Una ne može da se smiri, ostavio sam je kući svu u suzama, kaže za „Novosti“ njen otac Petar.
– Vladika je dobio sve moguće bitke na ovozemaljskom svetu, pokušavam da sve ovo shvatim ali ide teško. Radovali smo se njegovom oporavku, pa i sinoć kada mu se zdravlje pogoršalo, ali jutros kad smo saznali ostali smo nemi. Mitropolit je u životu dobio dosta bitaka čak i sa koronom, ali Bog je rekao da on mora sad da dođe „gore“, jer očigledno da za njega i tamo ima posla. On je kupio kartu za Carstvo nebesko davno. Ostavi nam je put kojim moramo da koračamo.
Mnogo junaka rodile su litije po Crnoj Gori koje su mesecima poput reka krivudale crnogorskim putevima, rašnjavim džadama, po snegu i ledu, kiši u suncu, a jedna je svakako Una Rajović koja je sa ikonom Presvete Bogordice i visoko podignutim rukama branila ugrožene svetinje u Crnoj Gori. U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici na Božić je primila Svetu tajnu krštenja od mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija.
U KLINIČKO Bolničkom Centru Crne Gore preminuo je mitropolit Amfilohije
U Kliničko Bolničkom Centru Crne Gore, posle primanja Svete Tajne Pričešća, upokojio se u Gospodu Visokopreosvećeni Arhiepiskop Cetinjski Mitropolit Crnogorsko- Primorski i Egzarh svetoga trona Pećkoga g. Amfilohije.
O svim drugim detaljima u vezi sa sahranom visokopreosvećenog Mitropolita javnost će biti uskoro obaveštena.
Večan spomen i Carstvo Nebesko, saopštili su iz Mitropolije.
Neostvarena želja mitropolita bila je da na vrh Lovćena vrati Crkvu Svetog Petra Cetinjskog.
Mitropolt je, pre nešto više od mesec dana, podsetio da je u zavetnoj kapelici koju su sagradili Petrovići, upravo Njegoš “dao obijeliti (crkvu)” i da se svake godine po njegovoj zapovesti liturgija služila u njoj za dušu neumrlih crnogorskih junaka.
– Crkva Svetog Petra bila je njegova zadužbina, podignuta po njegovom uputstvu i za vreme njegovog života (1846. godine), na mestu koje je sam obeležio i izričito zaveštao da u njoj bude sahranjen – rekao je tada mitropolit Amfilohije za Politiku.
Svima je poznato Njegoševo autentično zaveštanje, koje glasi: “Ja hoću da me saranite u onu crkvu na Lovćenu… To je moja potonja želja, koju vam ištem, da je ispunite i ako mi ne zadate božju vjeru da ćete tako učinit` kako ja hoću, onda ću ve ostaviti pod prokletstvom, a moj posljednji čas biće mi najžalosniji i tu moju žalost stavljam vama na dušu”.
– Zar da ostavimo prokletstvo nad potomcima i narodom. Ne, njegova volja biće ispoštovana i tim činom provedriće se iznad Crne Gore – rekao je tada mitropolit Amfilohije.
Kada je reč o izgradnji crkve Svete trojice na Cetinju, mitropolit Amfilohije je podsetio da za to postoji “amanet kralja Nikole“.
Ostaci Petra Petrovića Njegoša se od 1974. godine nalaze u mauzoleju sagrađenom po projektu vajara Ivana Meštrovića, koji je sagrađen na mestu pravoslavne kapele u kojoj je Njegoš bio sahranjen na vrhu Lovćena.
U Kliničko Bolničkom Centru Crne Gore preminuo je mitropolit Amfilohije
U Kliničko Bolničkom Centru Crne Gore, posle primanja Svete Tajne Pričešća, upokojio se u Gospodu Visokopreosvećeni Arhiepiskop Cetinjski Mitropolit Crnogorsko- Primorski i Egzarh svetoga trona Pećkoga g. Amfilohije.
O svim drugim detaljima u vezi sa sahranom visokopreosvećenog Mitropolita javnost će biti uskoro obaveštena.
Večan spomen i Carstvo Nebesko, saopštili su iz Mitropolije…
Zaplakala sam od sreće… ali kada sam došla kući shvatila sam da je ona kovertu ipak otvorila…
Prošli vikend se udavala moja najbolja prijateljica i moj muž i ja odneli smo kovertu i unutra 20 evra. Svesna sam bila da je to malo novca iz više razloga, bogata svadba, a i bila sam kuma, ali stvarno nismo mogli više.
Ja ne radim, a muž ima samo 250 evra platu, jedva preživljavamo. Najgori trenutak je bio kada je nakon što je sakupila koverte sa novcem odlučila na mikrofon sve da otvori i pročita kolko je ko dao.
Prvi puta da neko javno čitao… Kako je otvarala koverte tako je čitala cifre od 100, 200 pa i 500 evra. Mene kao kumu je ostavila za kraj. Dovoljno sam se loše osećala sama sa svojom savesti, ali…
Kada je otvorila moju kovartu, ja i muž smo već od stida i sramote počeli da se crvenimo, a moja prijateljica je na mikrofon rekla PRED PREKO 500 ZVANICA da je od svoje najbolje prijateljice, svoje kume dobila 500 evra.
Bila sam šokirana, muž i ja smo se pogledali i ništa nam nije bilo jasno.
Nakon nekih par minuta moja kuma mi je prišla i našu kovertu zapakovanu vratila i rekla da zna da nisam u najboljoj situaciji i da želi da mi vrati moj novac, jer moje iskreno prijateljstvo joj je vrednije od svog novca ovog sveta, a da je na mikrofon pročitala da sam joj dala 500 samo zbog zlih i pokvarenih ljudi koji su čekali da bude manje.
Zaplakala sam od sreće… ali kada sam došla kući shvatila sam da je ona kovertu ipak otvorila jer je pored mojih 20 evra bilo još 500 evra.
foto: pixabay.com
NAJBOLJA PRIJATLEJICA, volela bih da smem da joj napišem ime, ali ne bi bilo u redu jer bih je razotkrila u laži, ali kada pročita ovo znaće o kome se radi… HVALA TI I ZNAJ DA SAM PONOSNA JER TE IMAM ZA PRIJATELJICU…
Ilija je radio u gradskoj čistoći, a tih dana je čistio odvod pored jedne osnovne škole. Priču o njemu i devojčici koja mu je ulepšala dan vam prenosimo u celosti.
“Nikada nisam video bilo kakvu ljubav ili da neko brine za nas. Kada radim imam osećaj da me ljudi gledaju kao da sam izašao iz pakla.
Ne mogu nigde da sednem ni da popijem čaj. Ljudi gledaju na nas kao da gledaju prljavštinu. Bilo je dana kada sam krio suze nakon što bi me stranci uvredili bez ikakvog razloga.
Bio sam uveren da na ovom svetu nema ljubavi za siromahe. Pre deset godina radio sam pored škole. Moj posao je bio da očistim odvod i popravim. Blokirali smo ulicu i radovi su trajali nekoliko dana tako da su deca morala peške do škole.
Pažljivo sam svakodnevno radio svoj posao, trudeći se da budem neupadljiv i da nikome ne smetam. Jednog dana prišla mi je jedna devojčica, nasmešila se i rekla:
“Zašto ste toliko prljavi?”.
Pre nego što sam mogao bilo šta da joj odgovorim otac ju je odvukao govoreći da nikada ne razgovara sa nepoznatim osobama. Osećao sam se užasno, mislio sam da joj je verovatno rekao kako su radnici poput mene odvratni.
*FOTO: PROFIMEDIA
Sedam dana svakodnevno je dolazila sa istim pitanjem zbog čega sam tako prljav. Nikada nisam imao priliku da joj odgovorim jer bi je njen otac uvek odvukao. Tih noći nisam mogao spavati smišljajući lep odgovor na pitanje “zašto sam prljav”.
Siromasi ne mogu biti stalno čisti, mi smo rođeni u prljavštini, odgajaju nas u prljavštini i umiremo u prljavštini i nikoga nije briga kada prljavi napustimo ovaj svet. Nisam joj ništa od toga mogao reći. Želeo sam da brzo završimo posao i da nikada više ne vidim tu devojčicu.
Posednjeg dana kada smo završavali posao, škola je bila zatvorena. Bio sam jako umoran i tužan, ali sam osetio olakšanje, spakovao sam sve stvari i spremao se da odem kada je odjednom dotrčala ona mala devojčica. Nije mogla pravilno da diše kada je stigla, koliko je trčala. Čekao sam da čujem isto pitanje, ali nije ništa rekla osim što se smejala.
Pitao sam je gde joj je oatc, a ona mi je pokazala auto koje je stajalo podalje od nas. Čekao sam da čujem istu stvar. A onda je izgovorila: “Čiko, volite li crvenu boju?”
Ruke je držala iza leđa i u njima se nalazio paketić koji mi je nakon par sekundi stidljivo predala. Njen otac je zasvirao i ona je brzo rekla:
“Ne mogu čistiti odvode ali vam mogu pomoći da budete čisti. Ova košulja je za vas”.
Nisam stigao ništa da kažem jer je otrčala nazad u kola svog oca.
Ona mi je dokazala da ljudska bića još uvek brinu jedna za druge. Ne znam gde je sada ili šta radi. Svakoga dana molim Boga da je čuva, gde god da je ova mala duša”.
Na društvenim mrežama osvanula je simpatična fotografija na kojoj se vidi policija koja kažnjava jednog vozača zbog blokade, ali najiteresantnije od svega je da je kazna plaćena na licu mesta, i to na neobičan način.
Dečica koja su videla o čemu je reč, prebirala su po džepovima i tražili novac koje su im preostale od džeparca, da sakupe za kaznu ovog čoveka. I uspeli su u tome.
Vrlo neuobičajeno, zar ne?
Ipak, poruka koju su ovi klinci poslali je najbitnija.
Malena Nikol Pereira rođena je sa retkim poremećajem zbog kojeg je do svoje druge godine bila potpuno slepa.
Zbog nemogućnosti da pronađe adekvatno lečenje, jer su živeli u ruralnom području Brazila, njena mama Dajana, ispričala je priču svoje ćerke na Fejsbuku.
Samo nakon nekoliko dana, objava je podeljena više hiljada puta i za malenu Nikoli prikupljeno je preko 17.000 dolara što je bilo dovoljno da se operiše u Americi.
Nakon intervencije koja je trajala preko 3 sata, Nikoli je ugledala svoju mamu prvi put u životu. Ovaj emotivni trenutak zabeležen je kamerom, a i majka i ćerka su zaplakale zbog olakšanja i prevelike sreće.
Ono što je sigurno jeste da devojčica konačno vidi svet oko sebe.
“Negde u zemlji snova” crtać je koji danas svi pamte po replici “Umoćiću”.
Tužna priča o siromašnoj i vrednoj dečici, bratu i sestri rastuživala je mnoge koji su odrastali osamdesetih i devedesetih na našim prostorima.
Kratkometražni crtani koji je nastao još davne 1936. godine, kod nas je posebno bio popularan devedesetih.
Crtani film prati priču o siromašnim mališanima, bratu i sestri, i njihovoj majci, koja nema mogućnosti da im ispuni želje.
Umesto ukusne hrane, deca moraju da dele tvrd i bajat hleb, koji umaču u vodu kako bi mogli da ga sažvaću.
Jedna od najupečatljivijih scena, na koju je bilo nemoguće ne zaplakati, nalazi se na samom početku je kada deca kažu da su i dalje gladna, ali majka više nema šta da im ponudi.
Najdirljiviji momenat nastaje na kraju filma, kada lokalni pekar omogućuje da dečiji snovi postanu java.
Film je toliko emotivno težak da su neki moderni distributeri odlučili da izbrišu početnih 3 minuta filma jer bi “bili previše teški za današnju decu”.