fb

Devojčica koja je bila smeštena u bolnicu zbog meningitisa, preminula od opekotina koje je zadobila jer ju je medicinska sestra kupala u vreloj vodi
Šestomesečna Julijana preminula je u bolnici u Brazilu nakon što ju je medicinska sestra okupala u vreloj vodi. Devojčica je bila hospitalizovana u gradu Niteroj zbog meningitisa i mikrocefalije, a preminula je od opekotina koje je zadobila prilikom kupanja.

Kako javljaju brazilski mediji, devojčica je prilikom kupanja zadobila ozbiljne opekotine na više od 35 odsto tela, prenosi Telegraf.rs.

Majka je kobnog dana otišla na kratko do kuće, kako bi se istuširala i uzela čiste stvari. Kada se vratila na odeljenje, njena beba je bila sva u zavojima. Ispostavilo se da ju je medicinska sestra spustila u vrelu vodu, te da je devojčica zadobila ozbiljne opekotine po nožicama, zadnjici, i stomaku. Devojčica je ubrzo podlegla povredama.

Sestra nije proveravala koliko je voda topla

Protiv medicinske sestre koja je bila zadužena da brine o bebi sumnjiči se za ubistvo iz nehata. Sestra je na saslušanju tvrdila da je dete ubacila u kadu za pacijente, a da je shvatila da je voda vrela tek kada je podigla Julijanu iz vode i videla da joj je koža pod opekotinama i da se ljušti. Ona je rekla da verovatno nije osetila koliko je voda vrela jer je imala rukavice.

Sestra je priznala da je dete ostavila da se “brčka” kako bi pogledala još jednog pacijenta.

Roditelji ne veruju da je beba opekotine dobila od vrele vode
Neutešni otac i majka tvrde da je nemoguće da je Julijana dobila opekotine u vodi. Tvrde da je uvek kupana u kadici koju bi osoblje postavilo pored kreveca. Oni traže da se čitav slučaj podrobnije ispita kako bi se ustanovilo kako je njihovo dete nastradalo.

Policija je nakon saslušanja pustila medicinsku sestru na slobodu.

Nakon ovoga, sve drugo postaje malo…

Psihoterapeut Vladimir Đurić podelio je na svom fejsbuk profilu izjavu dečjeg hirurga Džima Klarka i onda pokupio brojne reakcije.

S razlogom. A mi se slažemo da ništa potresnije nismo pročitali.

Objava glasi:

– Danas sam operisao jednu devojčicu. Trebala joj je nulta negativna krvna grupa. Mi je nismo imali, ali njen brat blizanac je ista krvna grupa kao i ona. Objasnio sam mu da je pitanje života ili smrti. Umirio se, sedeo malo u tišini i nakon što je razmislio, otišao je da se pozdravi sa svojim roditeljima. Nisam pridavao značaj ovom postupku, sve dok mu nismo izvadili krv, tada me je upitao: “I kada ću da umrem?” On je mislio da treba da da svoj život da bi spasio njen. Na sreću, oboje su sada dobro.

Danas su mnogi ostali šokirani nakon što su pogledali video sa Tik Toka na kome jedna instruktorka plivanja pokazuje kako uči jednogodišnju devojčicu da pliva.

Instruktorka Šenon stoji u bazenu, kraj nje je devojčica od godinu dana, sasvim obučana. Instruktorka je gura u bazen, devojčici je lice ka vodi. Ali, beba se brzo okreće, plače i diše. Šenon je nakon 30 sekundi podiže iz vode.

– Plakanje = disanje. Želimo da naša deca drže glavu iznad vode – napisala je uz video koji je objavila.

Iako je ova tehnika šokantna za mnoge koji su videli snimak, instruktori plivanja u Americi sve je više koriste da bi naučili sasvim malu decu da prežive ako upadnu u bazen.

Instruktorka dete uči kako da se okrene u vodi, jer upravo je to pokret koji svakom detetu koje slučajno upadne u bazen može da spase život.

Ali, ova tehnika je mnoge uznemirila.

“Treba uhapsiti ovu groznu ženu”, ‘ovo je okrutno’, samo su neki od brojnih komentara.A.D.

Poznata glumica Mina Lazarević otkrila je da joj pre nekoliko godina dijagnostikovan kancer zbog čega joj je izvađena štitna žlezda, ali da je to nije demoralisalo već je nastavila hrabro da se bori za bolje sutra.

Mina Lazarević može da se pohvali velikih uspesima na pozorišnim daskama i malim ekranima, ali je život van scene nije previše mazio. Još od 2005. godine glumica je u kreditima, a 2015. godine doživela je i fizičko nasilje od tadašnjeg supruga. Svi ti stresovi učinili su da se Mina suoči sa još jednim izazovom – borbom za svoje zdravlje.

– Svako ima slabu tačku, ne postoji neko ko je nema. Ja sam ekstrovertna osoba, ne gutam, ne čuvam stres u sebi, imam potrebu sve to da izbacim. Čini mi se da sam posle svega toga osećala potrebu da treba sa svojim okruženjem da podelim slušajte svoje telo, nemojte da ignorišete neke signale koje vam daje, jer te svakodnevnica melje. Malo je vremena da ga posvetiš sebi i provedeš vreme sa sobom – ispričala je glumica u emisiji “Preživeli” na K1 te objasnila da i sama u početku nije obraćala dovoljno pažnje na sebe:

– Ignorisala sam signale koje mi je telo davalo, to nema veze sa zdravstvenom neprosvešćenosti i nemogućnosti da se to reši. Nažalost nasledila sam osobinu svoje bake i majke da su mi svi moji bližnji važniji od mene same. Na kraju dođe vreme da moraš nešto da preduzmeš. U prvom momentu nisam znala da se tu nešto dešava i da moram na operaciju, čak sam planirala da nastavim da igram predstave. U pitanju je bila štitna žlezda. Međutim kad je stigao nalaz, morala sam na još jednu operaciju, jer je bio maligan. Nakon saznanja sam otišla u kola da se isplačem jer obično tako ide. U tim trenucima krenu neke misli neizdrživo da ti naviru i ne možeš sebe da smiriš. Kreneš da razmišljaš o deci i o svim stavkama koje treba da središ.

Nakon saznanja Mina je ubrzo podvrgnuta operaciji kada joj je izvađena cela štitna žlezda. Tu su krenule nove brige za glumicu, s obzirom na to godinu dana nije mogla neometano da govori.

– Naravno od operacije moje glasnice su bile u haosu, ne mogu normalno ni da govorim ni da pevam. Kad su mi rekli gledaćemo da rez bude što manji, da se ne vidi, rekla sam doktorima, ma pustite to gledajte mi glasne žice, ja od toga živim. Tad nisam mogla ništa da radim sa svojim glasom, ali nisam odustajala. Ta blokada je trajala više od godinu dana i nastavila sam da forsiram i da pričam i da pevam. Nakon toga sam igrala predstave normalno, jer nisam želela da dozvolim sebi tu vrstu pada – ističe Mina koja je dugo krila da je bolesna i od svojih bližnjih:

– Dešavalo mi se to da se toliko trudim da se ne vidi da sam operisana da me ni deca ne razumeju, govorili su mi zašto sam stalno smorena. Onda sam ih stavila ispred sebe i rekla, mama se operisala, ali će biti okej. Možda ću biti umorna, možda ću biti neraspoložena, ali morate da me razumete. Ne treba ići u krajnost i sve kriti od dece, ali isto tako verujem da ne treba ni da ih opeterećujete kad su mali nepotrebnim detaljima, ali im treba objasniti na njihov način da razumeju kroz šta prolazite.

Poznata glumica progovorila je i o detaljima razvoda od bivšeg supruga, baletana Gorana Stanića, koji ju je pretukao pre pet godina u stanu u kojem su zajedno živeli. Baletan je tada priznao krivicu i postigao nagodbu da provede godinu dana u kućnom pritvoru. Ona je na pitanje voditelja da li je nešto na početku veze sa baletanom ukazivalo na to da bi mogao da bude nasilan odgovorila:

– Ne, nisam videla u zajedničkom životu da do toga može da dođe. Brak trpi razna iskušenja i živeti sa nekom ne znači da će uvek biti sve lepo i da je uvek blagostanje. Meni je zlostavljanje i kad ti pušiš, a meni smeta nikotin. Sve što radiš, a meni ne prija se može tako gledati. U početku je sve lepo, zaljubljen si, strast, onda svakodnevice povlači neka druga raspoloženja. Pa se upoznajete na različite načine, pa starite različito. Nekad su dva profila zajedno fatalna, a odvojeno su sasvim normalni ljudi – ispričala je Mina te dodala da joj je nateže u tim trenucima bilo zbog dece:

– Deca postavljaju jedni drugima razna pitanja jer su iskrena i direktna. Trudila sam se da obavim sa njima razgovore dok ne dođe to sve do njih, ali morali su da prođu pakao u školi tih nekih pitanja i pogleda. Ponosna sam što dele sve sa mnom i imamo otvoren odnos. Objasnila sam svojoj deci da to nije nešto što se samo njima dešava, da se nažalost dešava i drugima i da je razvod normalan. Kad se desilo drugima drugarima iz odeljenja da su im se roditelji rastali, onda su oni bili empatični više od drugih i znali su da ohrabre svoje drugare.

Starijem sinu je bilo najteže

Na pitanje kako je njen stariji sin, kog je Mina dobila iz zajednice u kojoj je bila pre braka sa Goranom, reagovao na sve ono što se dešavalo između nje i Stanića, glumica je odgovorila:

– Pa, burno je reagovao. Hvala bogu tada je bio na moru, nije bio sa nama. On je stariji i normalno je da drugačije doživljava sve. Ali… Mislim, šta da ti kažem… – kazala je Mina, kojoj je tada nestalo reči, pa nije mogla da nastavi da priča na tu temu, dok su joj se oči napunile suzama.

Komisija za odbranu i sigurnost Parlamenta BiH na posljednjoj sjednici u Sarajevu nije podržala inicijativu delegata Denisa Bećirovića kojom se traži angažiranje Oružanih snaga BiH na granici radi pomoći Graničnoj policiji u zaustavljanju ilegalnih prelazaka granice.

Od osam članova Komisije koji su prisustvovali sjednici, ovu inicijativu podržao je samo Šemsudin Mehmedović (SDA), dok su članovi Komisije iz SNSD-a i HDZ-a BiH bili protiv.

Član Komisije Sredoje Nović rekao je da je jedino Predsjedništvo BiH nadležno da donosi ovakve odluke i da se nedavno o tome izjašnjavalo i donijelo negativnu odluku.

– Ovakva inicijativa nije dobrodošla i služi više u predizborne svrhe – rekao je Nović.

Član Komisije Marina Pendeš rekla je da policijske snage ne mogu biti nadređene vojsci i da je jedini način za tako nešto da Predsjedništvo BiH donese odluku.

– Ne mogu Oružane snage biti angažovane na policijskim poslovima niti kao podrška policiji – rekla je Marina Pendeš.

Član Komisije Dragan Mektić rekao je da inicijativa nije dobra i da bi rasprava o angažovanju Oružanih snaga BiH morala biti obrazložena mišljenjem Ministarstva odbrane i Ministarstva sigurnosti u Vijeću ministara.

On je naveo da je Slovenija morala da mijenja Ustav kako bi angažovala vojsku na granici.

Rekordne brojke umrlih i novozaraženih i danas, te njihov alarmantni rast dovode u pitanje zdravstveni sistem u najvećoj zdravstvenoj bh. ustanovi – KCUS-u. Dr. Sebija Izetbegović kazala je kako je pritisak veliki, s obzirom da su Podhrastovi jedini bolnički kapacitet koji je opremljen za Covid 19 bolesnike.

“Pritisak je ogroman, ali će biti i veći sudeći po rastu broja zaraženih SarsCov2 virusom. KCUS je izdvojio 100 uposlenika koji rade sa tim bolesnicima i oni su raznih specijalnosti. Vođe timova su specijalisti infektologije i specijalisti anestezije i reanimacije. S njima su vrsni i termisti, ali i hirurzi. Mi smo ljekari i možemo raditi i nadzirati sve pacijente. Ja sam ginekolog, ali mogu asistirati operaciju bilo koje vrste uz upute glavnog operatera. Tako i raditi u izolatoriju. Svi moraju znati bazičnu i opću medicinu. Ali, ako radimo u izolatoriju Podhrastovi onda ne možemo raditi posao za koji smo specijalizirani, tako da će biti uskraćeni bolesnici kojima treba usluga tercijarnog i sekundarnog nivoa u KCUS”, rekla je dr. Izetbegović.

Nije COVID 19 jedina bolest, naglašava te dodaje kako svi imaju pravo na uslugu.

“Mi se ne možemo klonirati. Ponavljam, jedino KCUS vodi brigu o liječenju razvijene Covid 19 bolesti. Dokad ćemo izdržati – to je pitanje. Neki počinju bježati na bolovanja čim ih rasporede šefovi za ispomoć u Podhrastove, što nam se i desilo prije dva dana. Dvoje zdravih mladih doktora su bukvalno pobjegli na bolovanje. To će biti predmetom zahtjeva za kontrolu bolovanja, ali i doktora koji su to bolovanje napisali. Sramota jeste, ali je istina. Građani i to trebaju znati”, istakla je Izetbegović za N1.

Podsjetimo, u BiH je danas registrovnao 728 novozaraženih i 20 umrlih.

Željko Komšić, član Predsjedništva BiH i predsjednik Demokratske fronte, u velikom intervjuu za zagrebački “Nacional” govorio je o nizu aktuelnih pitanja, poput nastupajućih lokalnih izbora, izbora u Mostaru nakon 12 godina, odnosima između Bosne i Hercegovine i Hrvatske s akcentom na ponašanje predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, ideji građanske države, posjetama Dodika i Izetbegovića Zagrebu, europskoj perspektivi BiH, interesu SAD-a i Njemačke za BiH, kao i o najavljenom ciklusu investicija EU na Zapadnom Balkanu.

Na pitanje da ocijeni odnose Hrvatske i BiH, kao i to da li se Hrvatska više od Srbije miješa u unutrašnje političke prilike u BiH ili to rade podjednako, Komšić je rekao da bi, umjesto miješanja u unutrašnje prilike Bosne i Hercegovine, korisnije bilo da vlasti Republike Hrvatske pokažu spremnost za rješavanje brojnih otvorenih pitanja između dviju država, pitanja koja opterećuju odnose između dviju država i ne stoje neriješena od jučer, od njegovog ili zbog njegovog izbora u Predsjedništvo BiH, nego još od stjecanja nezavisnosti i Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

“Bosna i Hercegovina je uvijek pokazivala spremnost na to da se ta pitanja riješe, a nažalost, vlasti Republike Hrvatske nisu, čak ni toliko da se ratificira ugovor o granici koji su davno potpisali Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Kod dobrog dijela ljudi u Bosni i Hercegovini to ostavlja sumnju u to da se još nije odustalo od teritorijalnih pretenzija na Bosnu i Hercegovinu. Ratificiranje tog ugovora i definiranje granice između otklonilo bi te sumnje i popravilo odnose između dviju država. Bosna i Hercegovina je na to spremna. Jesu li vlasti Republike Hrvatske na to spremne, to morate pitati njih”, rekao je Komšić.

Komšić je istaknuo da nije razočaran odnosom predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića prema BiH, jer nije ni iznenađen, da bi bilo bolje da Milanović ne vodi politiku HDZ-a te da je to njegov izbor, s čijim će se posljedicama na kraju sam suočiti.

Na pitanje zašto je tako usamljen u ideji građanske BiH, Komšić kaže da smatra da uopće nije usamljen.

“Za građansku državu Bosnu i Hercegovinu je većina građana Bosne i Hercegovine. Kako mogu biti usamljen ako je većina za to? Također, većina, zapravo sve članice Europske unije su građanske države. Prioriteti iz Mišljenja Europske komisije koje kao država trebamo ispuniti na putu ka EU-u su takvi da njihovo ispunjavanje vodi ka formiranju građanske države Bosne i Hercegovine na europskim pravnim principima. Sjedinjene Američke Države su, također, uvijek bliže građanskom uređenju nego etničkom. Čitavi zapadno-europski svijet je na razini principa za građansku državu. Šta je jedan Zoran Milanović prema tome? Uostalom, presude Europskog suda za ljudska prava govore o potrebi uvođenja jednakopravnosti svih građana BiH i odbacivanju tzv. principa konstitutivnosti. Njega je Europski sud za ljudska prava, dakle Sud, a ne ja, označio kao posljedicu činjenja genocida i etničkog čišćenja, što se jasno vidi iz presude u slučaju Zornić, točnije iz člana 43. presude. Pročitajte ako ne vjerujete. Toliko je argumenata na strani nas koji se zalažemo za građansku državu da ne znamo što raditi više s njima. Toliko je istina na našoj strani da više ne znamo kako se nositi s tolikom količinom istine koja je na našoj strani. Na strani građanske Bosne i Hercegovine. Da to nije tako, da nismo toliko u pravu koliko jesmo, nitko u BiH ne bi smio spomenuti ni G od građanske države”, smatra Komšić.

Komentarišući izjavu Milanovića da parazitira na hrvatskom biračkom tijelu, Komšić ističe da je to Milanovićev problem te da se ne obazire previše na to.

“Preživio sam gore stvari u ratu, izgubio brojne meni bliske ljude, vidio pred svojim očima strašne patnje i strahote, a pritom nisam ostao ispunjen mržnjom i zajedljivošću. Zar mislite da nakon svega toga neka ružna riječ mene može nešto posebno dotaći”, rekao je Komšić za zagrebački “Nacional”.

Kad je riječ o pozivu Miloradu Dodiku da posjeti Hrvatsku, Komšić smatra da je takvo ponašanje rukovodstva Hrvatske rušenje i ono malo odnosa između država koji su postojali.

“Ako ništa, dosad je službeni Zagreb pravio privid da imamo korektne odnose kao dvije nezavisne države, sada ih izgleda ni taj privid više ne zanima. Ovom državnom vrhu Hrvatske, a nipošto ne mislim da predstavljaju sve građane Hrvatske, pa ni većinu, Bosna i Hercegovina je neki slobodni teritorij na kojem ne vrijede pravila koja vrijede u ostalom civiliziranom svijetu. Oni bi jednakost, ravnopravnost, demokraciju, građanska prava kod svoje kuće i u Europskoj uniji. A kod nas bi nejednakost, diskriminaciju, anarhiju koju mogu koristiti i etnička prava. Žao mi je što je to njihov stav”, smatra Komšić te dodaje da i posjetu Izetbegovića Zagrebu ne smatra pametnom iako je forma tog sastanka bila nešto primjerenija, ali poruka veoma slična – da službeni Zagreb okuplja vođe naroda, ne predstavnike države Bosne i Hercegovine.

Na pitanje da komentariše činjenicu da najvišim predstavnicima vlasti u Hrvatskoj ne smetaju Dodikove secesionističke ambicije ili njegovi stavovi prema Srebrenici, Mladiću, Karadžiću ili NATO-u, Komšić smatra da to pokazuje manjak uvjerenja i patriotizma, a najviše karaktera.

“I ja moram komunicirati s Dodikom, s mnogima, funkcija me obavezuje, ali njihovi odnosi prelaze razinu profesionalizma. Oni se vrlo dobro razumiju, dijele mnoge stavove. Ne moram ići dalje od odlikovanja koje je Dodik dao Slavku Lisici, čovjeku koji vam je Šibenik granatirao, i za to osuđen. Tada su Dragan Čović i bivši ambasador Hrvatske u Bosni i Hercegovini sjedili u publici i pljeskali. Ja taj potez Dodika mogu i razumjeti, ne podržavam ga, ali mi je jasan, ali što da kažem o potezima ovih što se kunu da su veći katolici od Pape? Što uopće više da vam govorim o stavovima i karakteru takvih ljudi? Kakav je to čovjek kome ništa nije sveto? Takvi su vam ljudi i nikakvi prijatelji i slabi neprijatelji”, naglašava Komšić.

Na stav SDP-ovog Zorana Milanovića da je Čović jedini legitimni predstavnik hrvatskog naroda u BiH, Komšić ističe da je to pitanje za glasače SDP-a Hrvatske.

“Njih treba pitati kako je moguće da predsjednika izglasaju na antinacionalističkoj platformi, a njihov predsjednik promovira nacionalističku platformu. Prije ravno deset godina Milanović je bio u Sarajevu na predizbornom skupu SDP-a BiH, čiji sam tada bio kandidat za Predsjedništvo BiH. Za sve to vrijeme, moja politika se nije promijenila u osnovnim postavkama. I tada kao i danas zalagao sam se za jednakopravnost svih građana, za građansku državu, a ne etničke teritorije. Promijenila se jedino politika SDP-a Hrvatske pa i Milanovićeva, skliznuvši desno. Ali to je ionako problem s cijelom socijaldemokracijom koja se nalazi u krizi. Slično se dogodilo i SDP-u BiH, kada su 2012. prihvatili etničko načelo i nejednaku vrijednost glasa građana, to jest taj etnički ili desni koncept. Tad sam napustio SDP BiH, ostajući pri svojim stajalištima, pod svaku cijenu, pod cijenu kraja političke karijere. Građani BiH su prepoznali tu vrstu konzistentnosti u zalaganju za građansku državu, tako da me se desna skretanja ka etičkim konceptima, bilo Milanovićeva i SDP-a Hrvatske ili ona SDP-a BiH i ne dotiču. Znam da sam u pravu. Ali nezgodno je biti upravu, posebno u ovakvoj konstelaciji snaga na zapadom Balkanu.

O posljednjim signalima BiH iz Bruxellesa, smatra da su pozitivniji neko prije godinu dana.

“Koliko ćemo nastaviti napredovati najviše će zavisiti od naše upornosti u rješavanju prioriteta koje je EU komisija postavila pred nas. Imamo nekih zadataka koje možemo završiti i nekih oko kojih ćemo teško pronaći kompromis. Moj stav oko tih pitanja je nepromijenjen, svi zakoni koji vrijede za građane Francuske, Hrvatske ili Švedske, vrijede i za građane Bosne i Hercegovine, i ja ću takve promjene uvijek podržati. A zakoni i pravila koja su važila u nekim neciviliziranim zemljama prošlog vijeka, a za koja se neki danas zalažu u Bosni i Hercegovini, u tome neće imati moju podršku.”

Za angažman Sjedinjenih Američkih Država u BiH Komšić smatra da je nepohodan i da bez njihovog jačeg interesa Bosna i Hercegovina neće lako pronaći rješenje.

“Amerika donosi jednu vrstu pristupa koji EU, u svojoj kompleksnosti i različitosti, ne može imati. Također, Amerika je neka vrsta garanta liberalne, građanske demokracije, koncept konstitutivnosti i vladavine naroda je njima nepoznat. Njihov koncept je da se ne štite grupe, već pojedinac, građanin, jer su tako svi zaštićeni. I to je jedan koncept za koji se i ja borim u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, važan je i nastavak angažmana naših europskih prijatelja. Jača suradnja Amerike i EU-a u Bosni i Hercegovini će ponuditi najbolje šanse za pronalazak rješenja.”

Samo trajno pokvareni mozak mogao je na temelju našeg profesionalno korektnog teksta izgraditi konstrukciju kako “Slobodna Bosna” sudjeluje u reketaškoj zavjeri protiv “Avaza” i njegovog utemeljitelja Fahrudina Radončića.

Na stranicama našeg portala u četvrtak, 15. oktobra, objavili smo kratki tekst da je Vesna Nikolić, kćerka Predraga Nikolića, prijeratnog vlasnika “Večernjih novina”, pokrenula tužbu protiv utemeljitelja “Avaza” Fahrudina Radončića, tvrdeći da je njegov poslovni objekt u Nedžarićima izgrađen na dijelu zemljišta koje, navodno, pripada njenom pokojnom ocu.

Dan kasnije, objavili smo demanti opunomoćenog advokata kompanije „Avaz“ d. o. o. i gospodina Fahrudina Radončića, u kojem se tvrdi da smo objavili neistinu da je Fahrudin Radončić uzurpirao imovinu pokojnog oca Vesne Nikolić u kompleksu bivše zgrade “Oslobođenja” i da je poslovni objekt izgradio na dijelu zemljišta koje navodno pripada njenom ocu Predragu Nikoliću, prijeratnom direktoru i, kako ona tvrdi, vlasniku “Večernjih novina”.

To, međutim, nije tačno: spornu tvrdnju nije izrekla “Slobodna Bosna” nego Vesna Nikolić, koja, kako smo napisali, “traži povrat navodno uzurpirane imovine njenog oca”.

Također smo napisali da Vesna Nikolić tvrdi da je njen otac upisan kao vlasnik najmanje dvije katastarske čestice, na kojima je izgrađeno nekoliko poslovnih objekata, bez prethodno reguliranih imovinskopravnih odnosa s vlasnikom zemlje te da je navodno na jednoj od spornih katastarskih čestica izgrađen “McDonald’sov” “McDrive”, koji je smješten neposredno uz hotel “Radon Plaza”.

Tekst smo napisali, između ostalog, i na temelju Nalaza vještaka geodetske struke, u kojem su identificirane dvije parcele na kojima su upisane “Večernje novine” kao suvlasnici.

Samo trajno pokvareni mozak mogao je na temelju našeg profesionalno korektnog teksta izgraditi konstrukciju kako “Slobodna Bosna” sudjeluje u reketaškoj zavjeri protiv “Avaza” i njegovog utemeljitelja Fahrudina Radončića. To su ne samo uvredljive nego i utužive insinuacije hronično isprepadanog utemeljitelja iz Gusinja.

Pored takvih prijatelja-savjetnika, “Avazu” ne trebaju neprijatelji.

Komentare pogledajte u nastavku teksta.

Član Predsjedništva BiH Milorada Dodika gostujući na ATV-u kazao je kako se zalaže za ideju da svi građani Republike Srpske automatski dobiju državljanstvo Srbije, te zbog toga pokušava da privoli vlasti u Srbiji da prihvate automatsko državljanstvo Srbije za građane Republike Srpske.

„Potpuno sam uvjeren da ova bezočna laž koja se zove BiH ne može da funkcioniše u situaciji kada se degradira srpski narod”, naveo je Dodik.

Nakon ove izjave uslijedila je lavina komentara na Twitteru.

Twitteraši u upitali Dodika: “A šta kažeš na to da i mi u Sandžaku automatski dobijemo pasoš BiH?”

Među zanimljivim komentarima našao se i ovaj: “Ma pazi bogati nije vam dovoljno što se lečite i školujete o našem trošku što ste direktori naših firmi i što vas ima svuda po Srbiji. Može državljanstvo,ali plati Dodik plati sve gore navedeno.”

Dodik: Da svi građani RS automatski dobiju državljanstvo Srbije https://t.co/AKvK0nC5mY

— TV N1 Beograd (@N1infoBG) October 8, 2020

Porodica Ražnatović donedavno je bila na okupu u porodičnoj vili u ulici Ljutice Bogdana

Veljko se gotovo preselio u Titel, sa suprugom Bogdanom i sinom Željkom, dok Anastasija većinu vremena provodi kod dečka Đorđa Kuljića u Novom Sadu.

Folk zviezda Ceca sa sestrom Lidijom, njenim suprugom i njihovom djecom i dalje je u vili, a bez obzira na adresu stanovanja, Ražnatovići uživaju u luksuzu koji je svuda oko njih – počevši od izgleda kuće, automobila, garderobe, pa do kreveta na kojima spavaju.

Za razliku od Veljka, Ceca i Anastasija često se snimaju u krevetu i objavljuju fotografije iz istog, kao i većina žena koje koriste društvene mreže.

Upravo na tim fotografijama i snimcima može se vidjeti na kakvim krevetima spavaju, te da ležajevi barem po jednoj stvari nisu “obični”.

Ceca spava na velikom bračnom krevetu sa bijelom kožom, Anastasija na krevetu sa zlatnim radom na naslonu, dok Veljko i Bogdana imaju bračni krevet sa personalizovanom posteljinom.